Eurovizija kao kulturološki i politički fenomen

 Svake godine narodi Evrope željno iščekuju mjesec maj kako bi uživali u najvećem muzičkom showu i takmičenju Eurovision Song Contest.

Pjesma Eurovizije prvi put je održana 1956. godine, a takmičenje muzičkog karaktera obuhvata veliki broj država koje su članovi Europske radiodifuzne unije. Stoga, ukoliko ste se pitali odakle Australija i Izrael na Eurosongu, tu je i odgovor: Europska radiodifuzna unija (European Broadcasting Union). Europska radiodifuzna unija, potpuno je drugačija i potpuno odvojena organizacija od Europske unije. 

Europska radiodifuzna unija (EBU) savez je javnih medijskih organizacija, osnovana 12.02.1950. godine. Organizacija se sastoji od 115 organizacionih članica u 56 zemalja i 31 pridruženi član iz daljih zemalja. Organizacija je najpoznatija po produkciji takmičenja za pjesmu Eurosonga.

Nakon kratkog obrazloženja šta je to Europska radiodifuzna unija, vraćamo se na fenomen Eurosonga. Takmičenje za pjesmu Eurovizije godišnji je festival i takmičenje koje okuplja države širom Evrope ali i dio zemalja koje su EBU članice. U svojoj historiji, takmičenje za pjesmu Eurovizije u kontinuitetu je održavano do 2020. godine, kada je uslijed pandemije COVID-19, takmičenje moralo biti prolongirano za narednu 2021. godinu. 

Da se razumijemo...

Pjesma Eurosonga mjesto je okupljanja različitih kultura i jezika širom Evrope ali i svijeta. Tu dolazimo do teme jezika na kojima su se pjesme mogle izvoditi, gdje možemo prosvjedočiti i višekratnim izmjenama pravila. U početku nije bilo restrikcija po pitanju jezika, no EBU je u dva navrata (od 1966. do 1973. i od 1977. do 1999.) uvela strogo pravilo obaveze izvođenja pjesme na jednom od službenih jezika države koja učestvuje u takmičenju. Danas su ta pravila ponovo napuštena što rezultira mnoštvom pjesama na engleskom jeziku. Međutim, u historiji Eurosonga zapažene su i pjesme na izmišljenim jezicima (Sanomi - Belgija 2003., Amambanda - Holandija 2006. i Julissi - Belgija 2008.). Razlog što su stroga pravila prestala važiti jesu i skandinavske zemlje koje su se bunile te iskazale kako njihovi jezici nisu dovoljno eufonični i reprezentativni kao naprimjer talijanski ili španski, da bi se na njima pjevalo. Nažalost, prestanokom važenja tih pravila, izgubio se dio različitiosti kultura zemalja koje su učesnice Eurosonga. Činjenica je da su mnoge pjesme koje su otpjevane na službenom jeziku države, dosegle i do svjetske popularnosti, stoga ne mora nužno značiti da bi pjesma koja je na engleskom mogla osvojiti prvo mjesto. Za to su nam najbolji primjer talijani, koji su i prošle godine na Eurosongu predstavili svoju pjesmu na talijanskom jeziku, te zauzeli prvo mjesto. 

And 12 points go to...

Sistem glasanja mijenjao se tokom godina. Novi princip glasanja sastoji se od dva dijela, dio gdje glasa publika i dio gdje glasa stručni žiri, koji se sastavljen od pet stručnjaka. Pitanje se postavlja, kako žiri glasa? Koliko su oni zapravo politički involvirani u proces? Kako stručnjak, Dean Vuletić navodi "Organizatori Eurovizije tada, a i danas, smatraju da je takmičenje nepolitičko, ili da ima nepolitičke ciljeve. Ipak, budući da su učesnici uvijek predstavljale države, takmičenje je bilo pozornica za razigravanje međunarodnih odnosa. I to smo vidjeli, na primjer, u temama određenih kandidata, ali posebno u glasanju. Svake godine cijela Europa pomno prati rezultate glasanja na Euroviziji. A glasanje se uvijek analizira za politička značenja veza između rezultata glasanja različitih država."  Glasanje je neukrotivno i prikazuje društveno-političku anatomiju Europe. Obično se glasa putem tekstualnih poruka, a budući da je jedino ograničenje to što se ne može glasati za vlastitu zemlju, taj dosluh je toliko velik koliko i predvidljiv. U rijetkom prikazu jedinstva, balkanske zemlje sve glasaju jedna za drugu: najveći entuzijasti koji se međusobno podržavaju su iz Srbije, Hrvatske i Bosne. Broj iseljenika iz Hrvatske i Srbije u Australiju također može objasniti njegovo prisustvo u finalu. Skandinavci i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza pokazuju sličan osjećaj drugarstva, pri čemu su Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Azerbajdžan sve srdačno dijele jedni drugima maksimalnih 12 bodova. U naizgled trajnoj lojalnosti Istočnom bloku, Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska glasaju za Rusiju. A jasna je i činjenica da niti jedna europska zemlja nikada ne glasa za Veliku Britaniju. Tako se podijele bodovi, a iskristalizira politička situacija. 

Estetika kiča

Pjesma Eurovizije mora biti lagana i zanimljiva pop pjesma, koja će svakom slušatelju ući u uho. Koliko pjesma sama po sebi ima političku konotaciju, objasnio je Dean Vuletić: "dugo vremena se Eurovizija smatrala kičastim događajem. Ali mislim da je ovaj termin kič sam po sebi, pun značenja. Milan Kundera naziva 'kič vrhunskom estetikom totalitarnih režima'. Za mene je jedan vrlo zanimljiv aspekt mog istraživanja, a to je kako su diktature iskoristile Euroviziju da poprave svoje međunarodne odnose ili da steknu neku vrstu komercijalne i političke koristi na međunarodnom nivou". 

Izvori:

Eurosong.hr

Ralph Bunche Institute

Andjelica